Konsulat
Republiki Chorwacji
w Rzeczypospolitej Polskiej
Kraków
Polski (Polish) Chorwacki
>>Pozivamo u Hrvatsku sve ljubitelje Hrvatske i one koje još nisu poznali Hrvatske! Šarmantna mjesta, sunce, topla i čista voda, lijepe planine i vruća srca čekaju vas !!!<<
wtorek
21 sierpnia 2018r.

Povijesni kalendar:

kolovoz 805. godina

Kneza Bornu (810-821), koji je sjedište imao u Ninu kraj Zadra pokrstili su svećenici Akvilejskog franjevaćkog patrijarha, a u Ninu je uspostavljeno prvo hrvatsko biskupstvo. Taj datum se tretira kao krštenje hrvatske države.

4. kolovoza 1995. godina

Pod vodstvom je generala Ante Gotovine počela najbitnija u domovinskom ratu operacija „Oluja” koju zovu majka svih bitaka, moćna topnička vatra na srpski Knin koji je kontrolirala samoproglašena Republika Srpske Krajine. Nakon borbe koja je trajala samo nekoliko dana Krajina je priključena za stalno Hrvatskoj.

 

Politički podaci

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika na temelju Ustava iz 1990. godine (modificiranoga 1999. i 2001. godine) sa snažnom pozicijom Sabora.

Usprkos tomu što se Hrvati ponose najstarijom državnom tradicijom među Slavenima, Republika Hrvatska je jedna od najmlađih europskih država. Njezin je ustav donesen 22. prosinca 1990. god., a međunarodna ju je zajednica priznala kao samostalnu državu 15. siječnja 1992. godine. Pravni je sustav prilagođen suvremenom europskom zakonodavstvu.

Hrvatska je postala zemljom parlamentarne demokracije čiji se politički sustav oslanja o priznavanje prava čovjeka, vladavinu prava, nacionalnu ravnopravnost, nepovredivost osobne imovine te socijalnu pravednost i višestranačje.

U Hrvatskoj je stranački sustav koji se sastoji od 18 udruga. Među najznačajnijim političkim strankama su Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska socijalno liberalna stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske i Hrvatska stranka prava.

Zemlja je administrativno podijeljena na 21 županiju.

Glava države je predsjednik koji se bira na općim izborima svakih 5 godina, s pravom imenovanja vlade zajedno s premijerom – predsjednikom vlade. Predsjednik ostaje poglavarom države i vrhovnikom oružanih snaga.

Hrvatski se model parlamentarne demokracije oslanja o podjelu vlasti.

Zakonodavna vlast pripada jednodomnom parlamentuHrvatskom saboru koji se sastoji od različita broja zastupnika (ovisno o broju glasača) koji varira od 100 do 160. Sabor djeluje po načelu zasjedanja. Prvo zasjedanje traje od 15. siječnja do 30. srpnja, a drugo od 15. rujna do 15. prosinca. Svako zasjedanje započinje pjevanjem himne „Lijepa naša domovino”. Hrvatski sabor u ovom trenutku broji 153 zastupnika.

Izvršnu vlast provodi Vlada na čelu s premijerom.

Pravne osnove funkcioniranja hrvatskoga stranačkog sustava - osnivanje i djelatnost stranaka u Hrvatskoj su regulirane Ustavom i Zakonom o političkim organizacijama.

Na posljednjim je parlamentarnim izborima u studenome 2007. god. drugi put pobijedila Hrvatska demokratska zajednica koja je s tzv. „zeleno-žutom” koalicijom Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno liberalne stranke potpisala sporazum o sastavljanju nove vlade. Sklopljenu su koaliciju poduprli također predstavnici nacionalnih manjina i Hrvatske stranke umirovljenika. Premijer je ponovo postao Ivo Sanader. Nakon odstupanja premijera I. Sanadera funkciju premijera vlade obavlja od polovice 2009. god. Jadranka Kosor. Sljedeći će se stranački izbori održati u jesen 2011. god.

Predsjednik Republike Hrvatske: Kolinda Grabar-Kitarović

Premijer Republike Hrvatske: Tihomir Oresković

Ministar vanjskih poslova: Miro Kovać

Predsjednik sabora: Željko Reiner